1918 – 1941

Godine 1924, 3. februara na igralištu u zagrebačkoj Mihanovićevoj ulici odigrana je prva utakmica po tada novim, a danas važećim pravilima sa po 6 igrača u kojoj je „HAŠK“ savladao „Zagrebačko Klizačko Društvo“ sa 4:1. Iste godine osnivaju se nove hokejaške sekcije u Zagrebu („Marathon“) i Ljubljani („Ilirija“, gde Stanko Bloudek o svom trošku nabavlja prvu pravu hokejašku opremu).

Godine 1928. u Ljubljanskom društvu SK Ilirija počeo je da se igra pravi hokej (po kanadskim pravilima). Obzirom da Ilirija nije imala protivnika njeni su ga članovi sami napravili, osnovavši hokejašku sekciju u Kamniku.

Godine 1929, 7. februara u Ljubljani je odigrana prva zvanična hokejaška utakmica po kanadskim pravilima u kojoj je „SK Ilirija“ savladala „Kamnik“ rezultatom 15:1 (jedini gol gosti su postigli glavom!!).

Godine 1930. niču novi hokejaški klubovi u Zagrebu („Concordia“) i Karlovcu, a nešto kasnije i Varaždinu i Sisku.

Godine 1932. Viktor Vodišek je sredio i objavio pravila kanadskog hokeja na ledu i na njegovo zalaganje (i po ovim, međunarodno priznatim pravilima) 21. februara održana je prva međunarodna utakmica u Ljubljani u kojoj je „KAC“ iz Celovca savladao domaću „Iliriju“ sa 12:1. Mesec dana kasnije osnovana je hokejaška sekcija u okviru Zimsko-sportskog saveza Kraljevine Jugoslavije.

Godine 1934. ljubljanska „Ilirija“ je postala prva hokejaška ekipa koja je gostovala u inostranstvu i izgubila u Bukureštu (u prijateljskom meču) od reprezentacije Rumunije 0:1. Iste zime Ljubljančani su organizovali i prvi međunarodni turnir na ovim prostorima. Turnir je održan na bledskom jezeru ispred hotela Toplice, a osim domaćina „Ilirije“ igrali su još i austrijski „VSV“ iz Vilaha (Beljaka), kao i dve mađarske ekipe „WEV“ i „FTC“ iz Budimpešte.

Godine 1936. Beogradski teniski klub polivanjem svojih terena na Tašmajdanu, stvara ledenu ploču i pravi prvo klizalište u Beogradu. Sledeće godine pridružuje se i Bob klub Beograd koji pravi klizalište na Kalemegdanu. Na taj način klizačka sezona u našem glavnom gradu trajala je između 18 i 25 dana, a članovi BTK i BKB igrali su međusobno hokejaške egzibicije.

Godine 1938. Beogradski teniski klub polivanjem šest teniskih terena po prvi put pravi hokejašku ploču po internacionalnim dimenzijama i na njoj organizuje prve dve zvanične, javne hokejaške utakmice. Bilo je to 8. i 9. januara 1938. godine kada su gostovale i međusobno igrale dve ekipe iz Mađarske i Slovenije, a BKE iz Budimpešte dobija obe utakmice protiv Ilirije iz Ljubljane sa 8:1 i 3:1. Iste godine Hokejaški savez Kraljevine Jugoslavije postaje samostalan sa sedištem u Ljubljani.

Prvog januara 1939. godine Međunarodna hokejaška federacija prima pod svoje okrilje Kraljevinu Jugoslaviju kao svoju 26. punopravnu članicu.

Mesec dana kasnije prva reprezentacija Jugoslavije učestvuje na Svetskom prvenstvu u Cirihu. U svom prvom međunarodnom meču (odigranom 2. februara) Češka je ubedljivo bolja sa 24:0, a naša ekipa u preostale dve utakmice gubi od Švajcarske sa 0:22 i igra nerešeno sa Belgijom 3:3, te osvaja konačno 13. mesto među 14 ekipa. Nešto kasnije iste godine reprezentacija Jugoslavije beleži i svoju  prvu međunarodnu pobedu kada je na turniru u Bukureštu savladala reprezentaciju Holandije sa 4:2.

Ta prva nacionalna selekcija Jugoslavije bila je sastavljena od kompletnog sastava „Ilirije“ iz Ljubljane (uz tri rezerve zagrebačkih timova). Na prvom zvaničnom hokejaškom prvenstvu Jugoslavije odigranom 1939. godine „Ilirija“ u Zagrebu osvaja titulu pobedivši domaće klubove „Marathon“ 3:1 i „ZKD“ 5:0.

Godine 1940. u Srbiji se organizuju prvi hokejaški turniri po međunarodnim pravilima. Bio je to nastavak tradicije započete (prvo kroz prijateljske utakmice) u zimu 1938-1939, a potom i u zimu 1939-1940. nizom turnira. Četvrtog februara 1940. u Beogradu je osnovan Srpski klizački savez, a od prvih šest klubova članova hokejaške sekcije (koji su i učestvovali na pomenutim turnirima), po dva su bili iz Beograda (Beogradski teniski klub i Beogradski bob klub) i Palića (Palićki sport klub i Tenis klub Palić), a po jedan iz Novog Sada (Tenis klub Novi Sad) i Starog Bečeja (Sportsko društvo Slavija). Iste godine reprezentacija Jugoslavije je debitovala i na prvenstvu Evrope.